subota, 29. rujna 2018.

Sveti hodočasnici – Padre Pio i Franjo Asiški

      Brdo ukazanja sv. arkanđela Mihaela


Padre Pio je pokazivao veliku odanost svetomu arkanđelu Mihaelu. Kada je, u dobi od šest godina, vodio ovce na pašu, iz gline bi izrađivao svete figure: dijete Isusa, Djevicu Mariju, svetoga Josipa, a najviše svetoga Mihaela. Ova ljubav prema Arkanđelu opravdana je viđenjem, značajnim za njegovu budućnost: muškarac iznimne ljepote stajao je uz njega pozivajući ga da ga slijedi u borbi protiv sotone. Zajedno su se našli u otvorenom prostoru gdje su na suprotnim stranama staje bile dvije guste skupine (formacije). U jednoj skupini su se nalazili lijepi muškarci, a u drugoj užasna bića. Pratitelj je ohrabrio dječakovu dušu: "Budi hrabar; s vjerom uđi u borbu, hrabro idi naprijed, ja ću biti pokraj tebe; pomoći ću ti i ne ću dopustiti da te obori. Kao nagradu za pobjedu darovat ću ti predivnu krunu." Mladićeva se duša borila i uspjela je zastrašiti one koji su stajali na užasnoj i strašnoj strani. Bila je to borba dobra nad zlim.

četvrtak, 27. rujna 2018.

PROPOVIJED 48. Osamnaesta Nedjelja po Duhovima. (Lijek protiv zlih misli– propovijedi sv.Alfonsa Liguoria, crkvenog naučitelja i zaštitnika svih ispovjednika)


               „ Isus prozre pomisli njihove i reče: Zašto mislite zlo u srcima svojim? „ Mt. 9, 4

Danas je u Evanđelju obznanjeno kako je uzeti bio predstavljen Isusu Kristu kako bi ga mogao izliječiti. Gospodin nije izliječio samo njegovo tijelo, već i dušu te mu je rekao:Utješi se, sinko, oprošteni su ti grijesi tvoji (redak 2).“ Čim su čuli te riječi, neki od pismoznanaca su rekli u svojim srcima: „Ovaj huli na Boga.“ No, naš Spasitelj im je ubrzo dao do znanja da vidi njihove zle misli, rekavši im: „Zašto mislite zlo u srcima svojim?“

Prionimo k temi našeg izlaganja.

Bog vidi najsakrivenije zle misli našeg srca; On ih vidi i kažnjava ih. Ljudski suci zabranjuju i kažnjavanju izvanjske zločine jer ljudi vide samo izvanjsko: „Ljudi gledaju na vanjštinu, a Gospod gleda na srce.“ (1 Knjiga o Kraljevima, 16, 7). Bog zabranjuje i kažnjava zle misli.

prvoj točki istražit ćemo kada su zle misli grešne, u drugoj točki veliku opasnost po pristanku na zle misli dok ćemo u trećoj točki predstaviti lijek protiv zlih misli.

utorak, 25. rujna 2018.

PROPOVIJED 48. Osamnaesta Nedjelja po Duhovima. – sv.Alfonso Liguori, crkveni naučitelj, propovijeda o velikoj opasnosti po pristanku na zle misli

Đavao, ne djeluje uvijek direktno na misli. Progovara i kroz druge osobe te na taj način djeluje na misli.


Isus prozre pomisli njihove i reče: Zašto mislite zlo u srcima svojim? „ Mt. 9, 4

Danas je u Evanđelju obznanjeno kako je uzeti bio predstavljen Isusu Kristu kako bi ga mogao izliječiti. Gospodin nije izliječio samo njegovo tijelo, već i dušu te mu je rekao:Utješi se, sinko, oprošteni su ti grijesi tvoji (redak 2).“ Čim su čuli te riječi, neki od pismoznanaca su rekli u svojim srcima: „Ovaj huli na Boga.“ No, naš Spasitelj im je ubrzo dao do znanja da vidi njihove zle misli, rekavši im: „Zašto mislite zlo u srcima svojim?“

Prionimo k temi našeg izlaganja.

Bog vidi najsakrivenije zle misli našeg srca; On ih vidi i kažnjava ih. Ljudski suci zabranjuju i kažnjavanju izvanjske zločine jer ljudi vide samo izvanjsko: „Ljudi gledaju na vanjštinu, a Gospod gleda na srce.“ (1 Knjiga o Kraljevima, 16, 7). Bog zabranjuje i kažnjava zle misli.

U prvoj točki (vidi ovdje) istražit ćemo kada su zle misli grešne, u drugoj točki veliku opasnost po pristanku na zle misli dok ćemo u trećoj točki predstaviti lijek protiv zlih misli.

nedjelja, 23. rujna 2018.

PROPOVIJED 48. Osamnaesta Nedjelja po Duhovima. – O ZLIM MISLIMA (propovijedi sv. Alfonsa Liguoria, crkvenog naučitelja i zaštitnika svih ispovjednika)


     „ Isus prozre pomisli njihove i reče: Zašto mislite zlo u srcima svojim? „ Mt. 9, 4

Danas je u Evanđelju obznanjeno kako je uzeti bio predstavljen Isusu Kristu kako bi ga mogao izliječiti. Gospodin nije izliječio samo njegovo tijelo, već i dušu te mu je rekao:Utješi se, sinko, oprošteni su ti grijesi tvoji (redak 2).“ Čim su čuli te riječi, neki od pismoznanaca su rekli u svojim srcima: „Ovaj huli na Boga.“ No, naš Spasitelj im je ubrzo dao do znanja da vidi njihove zle misli, rekavši im: „Zašto mislite zlo u srcima svojim?“

Prionimo k temi našeg izlaganja.

Bog vidi najsakrivenije zle misli našeg srca; On ih vidi i kažnjava ih. Ljudski suci zabranjuju i kažnjavanju izvanjske zločine jer ljudi vide samo izvanjsko: „Ljudi gledaju na vanjštinu, a Gospod gleda na srce.“ (1 Knjiga o Kraljevima, 16, 7). Bog zabranjuje i kažnjava zle misli.

U prvoj točki istražit ćemo kada su zle misli grešne, u drugoj točki veliku opasnost po pristanku na zle misli dok ćemo u trećoj točki predstaviti lijek protiv zlih misli.

četvrtak, 20. rujna 2018.

Sveti Padre Pio i Luisa Piccareta


Pater Pio je slao mnoge ljude Luisi Piccareti. Govorio bi ljudima koji su iz Corata otišli u San Giovanni Rotondo: "Zašto ste došli ovamo? Imate Luisu, idite k njoj". Kad je Luisu ispitivao Sveti Oficij, a njezina djela stavljena na Indeks, Padre Pio joj je poslao poruku preko Federika Abrescha:

"Draga Luisa, sveci služe za dobro duša, ali njihova patnja ne zna granica."

Luisa i Padre Pio su molili jedno za drugo. Luisa je slala posjetitelje Padru Piju, a Padre Luisi.

"Recite pateru Piju da moli za mene, jer mi je to potrebno i sa svim poštovanjem ljubim njegovu desnu ruku."

Padre Pio umro je 23. rujna 1968. u 23.00 u 81 godini života, u svojoj sobi. Njegove posljednje riječi bile su: „Isus, Marija! Isus, Marija!" Više od 100. 000 ljudi uključujući oca Bernardina Bucci, autora Biografija i knjiga o službenici Božjoj Luisi Piccarreti, prisustvovalo je pogrebu Padre Pija u San Giovanni Rotondu.

petak, 14. rujna 2018.

Postade poslušan do smrti - kušnja ljubavi

Treći stupanj poniznosti je kad se tko iz ljubavi prema Bogu u svemu podvrgava autoritetu u savršenom posluhu. Savršen posluh, do granice grijeha budući je Bog najviši Autoritet.

Pred nama je jedan od najznačajnijih stupnjeva poniznosti. Srž duhovnog života.

Uz poniznost ide ljubav prema Bogu i posluh. Možemo to ovako reći: "Pro Dei Amore omni oboedientia."

Sveti Benedikt nam ovdje upućuje: "Ako nakon izjave podložnika autoritetu, autoritet i dalje ostane kod svoje odluke, neka podložnik zna da je tako dobro za njega i ex caritate, confidens de diutorio Dei, oboediat, to jest neka posluša iz ljubavi, uzdajući se u Božju pomoć."

Ovdje se ne radi o tome je li nešto ispravno učiniti ili nije, već koliko smo u danoj situaciji naučili ljubiti, dati vlastiti život.

srijeda, 12. rujna 2018.

Djelo za vječni blagoslov


Riječi koje Majka upućuje preko vidjelice Lucije u Fatimi svima koji iskrena srca u punini žele biti posve Njezini i po Njoj posve Božji: "Kćeri moja, vidi moje srce okrunjeno trnjem, kojim ga nezahvalni ljudi stalno ranjavaju uvredama, psovkama i nezahvalnošću.

Potrudi se barem Ti, utješi me i razglasi kako onome tko se tijekom pet mjeseci bude na prvu subotu ispovjedio, pričestio, izmolio krunicu i sa mnom tijekom 15 minuta razmatrao svih petnaest otajstava krunice, u nakani da čini pokoru, obećavam da će na svom smrtnom času primiti potrebne milosti za spasenje svoje duše. Te duše Bog će ljubiti poput cvijeća koje sam pripremila za ukras Njegovom prijestolju."

ponedjeljak, 10. rujna 2018.

Fulda – grad apostola Njemačke, sv.Bonifacija

                                           Unutrašnjost katedrale sv. Salvatora 

Fulda je grad u njemačkoj pokrajini Hessen, na rijeci Fuldi. Grad je administrativno sjedište istoimenog administrativnog okruga.

Razvoj Fulde neraskidivo je vezan uz benediktinsku opatiju Fulda (Kloster Fulda), koju je osnovao sv. Sturm - 744., učenik sv. Bonifacija, pokrštavatelja germanskih plemena. Opatija Fulda je bila izuzetno bitna u tom vremenu ranog kršćanstva, jer je služila kao rasadnik misionara koji su kasnije pratili vojske Karla Velikog i na taj način pokrstili poganske Sase.

Od samog početka protureformacije Fulda je dobila posebno značajnu ulogu, kao jedan od njemačkih katoličkih centara borbe protiv luteranske reformacije.

subota, 8. rujna 2018.

Majka Marija je posrednica vječnoga spasenja


"Najljepšu hvalu u čast Marije izrekla je Crkva, kada je Mariju nazvala Kćerkom Oca, Majkom Sina i Zaručnicom Duha Svetoga. Ona je primila više milosti, nego anđeli i svi sveti zajedno. Sačuvao ju je već u njezinom začeću od istočnog grijeha. Tu milost je samo Ona dobila. Njom se je htio Bog poslužiti da razori kraljevstvo đavla. Služila je tako što je rodila Spasitelja. Zato đavo dršće pred Njom jer zna da je gubitnik.

Poslije klanjanja vrijednog Tijela Isusa Krista Ona je najljepši ures mora. Majka Marija neprekidno drži svoje oči upravljene na nas, svoju djecu i zato u problemima, obratimo svoje srce k Njoj i budimo sigurni da ćemo dobiti potrebnu milost.

Prije Njezinog rođenja ležala je nad našim glavama srdžba Božja kao crni oblak, kao mač, spreman da padne na nas. No kad se preblažena Djevica pojavila na zemlji, Božja srdžba se ublažila.
Preblažena Djevica nas je dva puta rodila: - kod Utjelovljenja vječne Riječi i pod križem, Ona je stoga naša dvostruka Majka.

petak, 7. rujna 2018.

Ako se ne obratite, svi ćete jednako propasti

                                                     Sakrament pokore ili sv.Ispovijedi

Sveta Marija Ana je kao djevojčica ostala bez roditelja i već tad je Bogu zavjetovala djevičanstvo. Živjela je kod kuće asketski život u molitvi. Blistala je čestitošću života, a ipak je u želji da ispašta više za grijehe drugih ljudi nego svoje, dragovoljnim trpljenjima i posebno čestim postovima trapila djevičansko tijelo, mučila oštrim pasom i do krvi krotila jakim bičevanjem. Bila je član Trećeg reda svetog Franje.

Natovarena teškim križem išla je od postaje do postaje patnika Isusa Krista proživljavajući bol Božanskoga Otkupitelja, i uzvraćajući ljubavlju za beskrajnu ljubav gorke je suze prolijevala.

Ležeći kadšto na tlu, kad što na golim daskama, ona je kratko uživala u snu jer veći dio noći je, klečeći na koljenima – uzdignuta duha i duše Bogu, provodila u usrdnim molitvama i razmišljanju o nebeskim stvarima.

Osobito u naše vrijeme ne shvaćamo ovu vrstu pokorničkog života kako treba, niti ga cijenimo kako treba, štoviše mnogi danas do toga malo drže ili preziru i posve zanemaruju.

nedjelja, 2. rujna 2018.

Sveta Žrtva – najtjesnije sjedinjenje sa živim Bogom


To je sveta Misa, središnji liturgijski čin. Sveta Misa nosi na sebi sve biljege potpune žrtve. lzvanjski, vidljivi prinos ove Žrtve jest Tijelo i Krv Isusa Krista pod prilikama kruha i vina. S ovim prinosom združeno je i najsavršenije klanjanje i zahvaljivanje, prošnja i pomirenje. U ovoj Žrtvi glavni Nadsvećenik, koji Žrtvuje jest Krist Bog - Čovjek, a svećenik je njegov sluga. Bitni obred i čin, kojim se izvršava Žrtvovanje i prinošenje, jest pretvorba kruha i vina u sveto Tijelo i Krv Gospodnju. Taj čin pretvorbe ustanovio je sam Isus, a ostalo je dodala Crkva, koja je primila puninu vlasti od Krista Spasitelja. Tako se sjedinjuje čovjek najtješnje sa Živim Bogom. Pričest svetih prinosa dopunjuje i usavršuje Žrtvu. Po njoj čovjek najpotpunije izražava unutarnju žrtvu srca te postiže divne plodove žrtve. Tako se u svetoj Misi i u glavnim njezinim dijelovima: prikazanju, pretvorbi i pričesti najdivnije ispunjavaju svi uvjeti žrtve.

Ta žrtva svete Mise je obnavljanje žrtve na križu. One neizmjerne, nepojmljive Žrtve Božje ljubavi. Razlika je samo u tom, što je na Kalvariji Krist osobno prinio žrtvu krvnu, a sada prinosi preko ruku svećeničkih nekrvnu. Žrtva križa zaslužila nam je spasenje, a žrtva oltara primjenjuje ljudima plodove toga spasenja. Žrtve Starog Zavjeta bile su tek sjene, tek pralik i naviještanje ove neizmjerno svete žrtve, gdje Bog sam žrtvuje, sam biva žrtva. Po ovoj Žrtvi teče spasenje svijetu, jer u njoj se žrtvuje Krist, koji živi-svagda. da zagovara ljude (Hebr. 7,23). Ova žrtva daje život Crkvi Božjoj, u njoj je nepresušni izvor i ocean, odakle se napajaju djeca Božja, koja kao dionici žrtve Jaganjčeve na zemlji dobivaju čvrsti zalog, da će ga jednom uživati na vijeke u nebu.

Sad nam je jasno, zašto je sveta Misa sredšte liturgije, najsvetiji liturgijski čin. Sad shvaćamo i to, zašto se u istočnoj Crkvi Misa zove jednostavno Liturgija: bez žrtve svete Mise nema istinskog ni pravog bogoštovlja, u svetoj Misi nalazi se punina božanske službe, da, sveta Misa je najuzvišenija liturgija. Točno je da ima i drugih liturgijskih čina božanske naravi, neizmjerne vrijednosti. No svi oni dobili su nadnaravnu milost i snagu tek po Žrtvi i zato smjeraju svi k žrtvi, k Euharistiji, gdje prebiva središte svega života Krist Otkupitelj. Poštujmo i ljubimo zato ovu božansku Žrtvu!

Izvor: Glasnik Gospe Lurdske, 1934 








Pročitajte o Tradicionalnoj Misi OVDJE

Također je korisno pročitati i što to govori savjetnik s Drugog vatikanskog koncila, a pročitajte njegov govor OVDJE.