subota, 12. studenoga 2016.

Fatima i posveta Rusije - napisao: o. Thomas Crean. O.P


Neki su me zatražili da kažem zašto ne vjerujem da je već ispunjen Gospin zahtjev da papa i biskupi posvete Rusiju Njenu Bezgrješnom Srcu. Koristit ću podatke iz knjige Donala Foleya "Marijanska ukazanja, Biblija i Moderni Svijet". Ipak, napominjem da, iz činjenica koje autor donosi u ovome dobrom djelu, nisam došao do istog zaključka kao i autor knjige.

Činjenice

Znamo za zahtjev za posvećenjem samo po sestri Luciji iz Fatime. Prema sestri Luciji, za trećeg ukazanja u Fatimi, 13. srpnja 1917., nakon što je trojici djece pokazala viđenje pakla, Gospa je, među ostalim, rekla:„ Doći ću tražiti posvećenje Rusije mojem Bezgrješnom Srcu“. Opet, sestra Lucija rekla je da je, 13. lipnja 1929., za vrijeme viđenja koje joj je bilo dano u njenoj konventualnoj kapeli Tuyu, čula Gospu kako govori: „Došao je čas kada Bog traži svetoga oca, u zajedništvu sa svim biskupima svijeta, da učini posvetu Rusije mojem Bezgrješnom Srcu, obećavajući da će ju tako čuvati“. Sestra Lucija pisala je svom ispovjedniku i također mjesnome biskupu o tome u nekoliko  navrata i 1937. biskup je kontaktirao Rim o tom pitanju.


31. listopada 1942., tijekom radijske poruke, papa Pio XII. posvetio je čitav svijet Gospinu Bezgrješnom Srcu i posebno spomenuo:„one koji ispovijedaju jedinstvenu pobožnost Tebi, gdje nema kuće koja ne prikazuje Tvoju ikonu, danas možda sakrivenu do boljih dana“. Ovo je upućivalo na Rusiju, iako ta zemlja nije imenom spomenuta. Biskupi nisu bili uključeni u ovaj papinski čin.

7. srpnja, 1952., papa Pio XII. posvetio je imenom Rusiju Marijinu Bezgrješnom Srcu, opet bez uključenja biskupa svijeta.

13. svibnja 1982., točno godinu dana nakon pokušaja njegova ubojstva, blaženi Ivan Pavao II. otišao je u Fatimu izvršiti čin posvećenja. Ne znam je li imenom spomenuo Rusiju ili aludirao na nju na neki način. Ipak, prema Donalu Foleyu, „ova posveta nije ispunila uvjete zajedništva koje je Marija tražila“ {t.j. nije bila učinjena u zajedništvu s biskupima svijeta}.

To je, bez sumnje, razlog zbog kojega je papa odlučio obnoviti svoj čin dvije godine kasnije, ovoga puta poslavši unaprijed pisma biskupima svijeta. Stoga je papa Ivan Pavao II., 25. ožujka 1984., pročitao tekst posvete svijeta Marijinu Bezgrješnom Srcu, tijekom kojega je rekao:“Na poseban način povjeravamo i posvećujemo Tebi one pojedince i nacije koje osobito trebaju biti tako povjereni i posvećeni“. Prema Donalu Foleyu,„Iako skupljeni u činu posvete nisu bili  svi biskupi svijeta, čini se da je bila skupljena “moralna cjelokupnost” “ (1)

Koliko mi je poznato, nakon toga nije bilo novih papinskih posveta svijeta.

Zaključak: Niti jedan od ova 4 papinska čina nije u isto vrijeme i izdvojio Rusiju, bilo po imenu ili na neki jednako nepogrješiv način, i uključivao zajedništvo svih biskupa svijeta. Stoga zahtjev na koji se upućivalo u Fatimi 1917. godine i koji je formalno učinjen u Tuyu 1929. godine nije ispunjen.

Potvrda: Prema talijanskim novinama L’Avvenire, 25. ožujka 1984., nekoliko sati  nakon čina posvete, papa Ivan Pavao II. rekao je u prisustvu oko 10.000 svjedoka:“Željeli smo odabrati ovu nedjelju za čin povjerenja i posvećenja svijeta... svih ljudi, osobito onih čiju posvetu Ti iščekuješ .”(2) Drugim riječima, nakon što je učinio čin posvete, papa je dao na znanje da postoji neki čin posvete koji nebesa još uvijek očekuju.

Primjedbe:

1. primjedba:- Svijet uključuje Rusiju. Stoga je papa Ivan Pavao II posvećujući svijet 1984. godine također posvetio Rusiju.

2. primjedba:- Sestra Lucija rekla je da je posvećenjem 1984. godine ispunjen Gospin zahtjev. Vatikan je ovo iznio nakon sastanka između sestre Lucije i nadbiskupa Tarcisia Bertonea, sekretara Kongregacije za nauk vjere, 17.studenog 2001.

Odgovori na primjedbe:

1. odgovor:- Posvećujući veći objekt, osoba posvećuje ono što je sadržano u njemu samo ako su veći i manji objekt predviđeni za istu svrhu. Stoga posvećujući crkvu, posvećuje se svaka cigla crkve, bez da je potrebno spominjati svaku posebno ili prijeći svetim uljem preko svake cigle. Ali ako bi se posvetio grad, ne bi se time posvetile sve građevine u tome gradu u smislu da bi sve građevine postale crkve: posveta grada nema isti smisao kao posveta građevine da bi
postala crkvom. Ovo posljednje stavlja na stranu ovaj grad od drugih gradova za služenje Bogu, ali ne za Njegovo liturgijsko štovanje. Na sličan način, posvećenjem crkve ne posvećuju se kaleži i patene unutar nje: svaki od njih treba biti posebno posvećen za vlastitu svrhu, svrhu dodirivanja Tijela i Krvi Kristove. Činjenica da je Gospa imenom spomenula Rusiju dostatno pokazuje da ima posebnu svrhu u nebeskom planu. Inače ne bi imalo nikakvog smisla izričito je spomenuti, ništa više nego kada bi biskup objavio svoju želju da posveti točno određenu ciglu u crkvi, kada zapravo želi posvetiti cijelu crkvu. Stoga, da bi bila posvećena na način na koji to nebesa zahtijevaju Rusija mora biti spomenuta imenom, ili barem na neki podosta nedvosmislen način

2. odgovor:- Sestri Luciji pripisane su posve suprotne riječi o valjanosti posvete iz 1984. godine (3). Nemamo transkript ili zvučnu ili video snimku dvosatnog razgovora kardinala Bertonea s vidjelicom 2001. godine. Ne čini se mogućim doznati sa sigurnošću koje je bilo mišljenje sestre Lucije na kraju njezina života.

Napomene

1. Moglo bi se dodati da je ovo od mnogih osporavano. Vidi, na primjer, članak ‘Setting the Record Straight’ Christophera Ferrare koji je dostupan na internetu

2. Moj izvor ovog citata je članak Christophera Ferrare ‘Sister Lucy betrayed’, dosupan na internetu

3. Vidi članak Christophera Ferrare: ‘Fatima for Today: a response’, na internetu