Rim (DT) Vatikanska Kongregacija za bogoštovlje koju vodi kardinal Robert Sarah dobiva novo lice. Imenovanjem novih članova prije dva tjedna papa je Franjo itekako postavio nove naglaske. Dva nadbiskupa koji su tijekom pontifikata Benedikta XVI. izgubili svoju nadležnost za liturgijska pitanja u Rimu, sada se vraćaju u krug članova Kongregacije koji doduše toliko i ne sudjeluju u svakidašnjem radu ovoga dikasterija, ali kod plenarnog zasjedanja koje se održava uglavnom jednom godišnje, tzv.“Plenaria“, mogu bitno utjecati na važnije dokumente kao primjerice upute i druge publikacije: najprije nadbiskup Domenico Sorrentino iz Asiza, nekadašnji tajnik Kongregacije za bogoštovlje kojega je Benedikt XVI. u svojoj prvoj godini pontifikata poslao u grad sv.Franje. A onda i nadbiskup Piero Marini, dugogodišnji papinski ceremonijar Ivana Pavla II. kojega je Njemački papa u listopadu 2007. godine zamijenio monsinjorom Guidom Marinijem, dok je prethodnik postao predsjednik Papinskog vijeća za međunarodne euharistijske kongrese. Obojica opet skupa sjede za stolom kada je riječ o načelnim odlukama Kongregacije za bogoštovlje.
Zanimljivi su kurijalni kardinali koji su dobili samo jednu stolicu – tako kaže službeno imenovanje – u Kongregaciji za bogoštovlje i sakramentalnu stegu. Svi oni nisu na glasu kao pristaše liturgije koja je više povezana s Tradicijom, a pogotovu ne reforme liturgijske reforme koja je provedena nakon Drugog vatikanskog sabora. To su Beniamino Stella, pročelnik Kongregacije za kler, bliski suradnik pape Franje, Gianfranco Ravasi, predsjednik Vijeća za kulturu i – mnogima na iznenađenje – Državni tajnik Pietro Paarolin.
Promatrači u Rimu vide ovu promjenu odnosa snaga unutar Kongregacije za bogoštovlje u kontekstu demantija koji je Tiskovni ured Svete Stolice objavio 11.srpnja ove godine, pošto je kardinal Robert Sarah na jednom predavanju u Londonu izjavio da je „jako važno da se vratimo zajedničkom usmjerenju svećenikā i vjernikā, prema istoku ili barem prema apsidi“. To bi se trebalo po njegovim riječima dogoditi tijekom Došašća. K tome, Papa mu je dao zadaću, tako je tada Sarah rekao, da ispita mogućnosti za „reformu reforme“ Drugog vatikanskog sabora na području liturgije. Protuizjava vatikanske „Sala stampa“ bila je neuobičajeno žestoka: rečeno je da se ne planiraju nove liturgijske uredbe i da je bolje odreći se izraza „reforme reforme“ jer je to izvorom nesporazuma. Usmjerenje kardinala Saraha koji zbilja želi pokrenuti takvu „reformu reforme“ čini se da je sada imenovanjem novih članova u njegove kuće doista blokirano.
Sve u svemu, čini se da će kardinal Sarah morati ograničiti promidžbu za liturgijske reforme. Pročelnik Kongregacije za bogoštovlje koji potječe iz Gvineje u godinu i pol objavio je dvije knjige i još je na predstavljanju posljednje naslova „Snaga tišine“ prije nekoliko tjedana u Rimu izričito promicao „reformu reforme“. Na 18. Kölnskom liturgijskom savjetovanju u Herzogenrathu kod Aachena potkraj ožujka sljedeće godine trebao je govoriti o sličnoj temi: značaj motuproprija „Summorum pontificum“ Benedikta XVI. za obnovu liturgije. Premda je sve već bilo dogovoreno, prije nekoliko dana je morao otkazati svoje sudjelovanje na ovoj konferenciji, kako se moglo saznati od organizatorā.
Tekst: Guido Horst
