Mala Gospa
preuzmi cijeli dokument u pdf-u
Između svih svetaca kojima slavimo dan njihove smrti samo svetom Ivanu Krstitelju (24. lipnja) i Bogorodici (8. rujna) slavimo dan rođenja. Bogorodica je kraljica svih svetaca.
Rodila je Boga i po posebnoj milosti od samog začeća bila je očuvana od svake pa i najmanje ljage grijeha kao i od istočnog grijeha. Dolikovalo je da Kristova Majka bude Njega dostojna, koliko je to moguće; a ne bi ga bila dostojna, kad bi bila okaljana nasljednim grijehom i podložna sotonskoj vlasti, pa bilo to samo i u prvom času svog začeća.
Rođenje Utjelovljenog Boga, koji je uzeo ljudsko tijelo u krilu svete Bogorodice i na taj način ga posvetio slavimo na Božić.
Pripovijeda se da je jedan pustinjak na dan 8. rujna često čuo nebeski pjev. Molio je Boga da mu očituje što ti glasovi znače. Kad je čuo da zbor Anđela i svetaca u nebu slavi svetkovinu Blažene Djevice Marije, došao je u Rim i pripovijedao je to papi, koji je odredio ovaj blagdan.
Rođenje vazda Djevice veselje je navijestilo cijelom svijetu! Nekatolici bez razloga negoduju i osuđuju našu pobožnost prema Djevici. Koju god čast i poštovanje da iskazujemo našoj nebeskoj Majci, ona bez sumne završava u slavi njezinog božanskog Sina.
Drevna je i slavna svetkovina Maloj Gospi i bijaše zapovjedni blagdan i u latinskoj i u grčkoj crkvi. Car Emanuel Kamen oko sredine 12 stoljeća stavio ju je u red svetkovina. Rođenje Blažene Djevice Marije je početak spasa ljudskog roda.
Kličimo i veselimo se u Gospodinu jer rodila nam se ona koju su proroci naviještali, od koje zadrhta cijela zemlja i koja je slomila glavu zmiji-đavlu!
Papa Grgur XI naredio je da se blagdan rođenja slavi bdijenjem i na taj dan da se posti. Danas uz ovu svetkovina nema ni posta ni bdijenja pa se postavlja pitanje je li papa Grgur XI zapovjedio da se posti i moli ili je to samo želio. Zatim, pojedini smatraju da se kao blagdan slavilo od vremena svetog Augustina jer se u službi čitao govor o svečanom danu međutim sveti Augustin je ponovio samo riječi antifone:"neka se raduje zemlja naša obasjana svečanim danom takve Djevice." i najvjerojatnije da blagdan ne datira od tad.
Vjeruje se da je blažena Djevica Marija rođena u Nazaretu. Dvije kuće su značajne za dva događaja. Prva kuća je u kojoj se Majka Marija rodila, a druga gdje ju je Anđeo Gabriel pozdravio.
Roditelji Majke Marije zvali su se Joakim i Ana. Sveti Joakim se spominje u rimskom Martirologiju. Christus patiens je učio da je Ana mati Bogorodičina kao djevica rodila blaženu Djevicu Mariju i tako čudnu svoju povlasticu prenijela na svoju kćer. Apostolska Stolica je osudila ovakav krivi nauk, 1677.godine.
Svetkovina sv. Ane i Joakima slavi se 26. srpnja.
Crkva zapada (rimokatolička, rimski obred) uvijek se protivila da se širi i umnožava štovanje svetaca starog zavjeta. Crkva istoka (grkokatolička, u kojoj je samo obred drugačiji bizantski) čini zajedno sa crkvom zapada katoličku crkvu… Druge crkve su vjerske udruge i sljedbe. Sami su si nametnuli naziv crkva. Krist je utemeljio samo katoličku crkvu-jednu jedinu.
Zašto onda štujemo svetu Anu i svetog Joakima ili svetog Ivana Krstitelja koji je živio na prijelazu iz starog u Novi zavjet? Odgovor je jednostavan! Rimski pape su dopustili da se širi njihova svetkovina jer su umrli nakon Kristova rođenja i tako pripadaju u Novi Zavjet. Bilo je crkvenih pisaca koji su pisali o tome da se ne znaju prava imena roditelja Blažene Djevice Marije. Na to je odgovor dao sveti Petar Damiani:"kad se toliko vjekova drži u zapadnoj i istočnoj crkvi da su se roditelji Blažene Djevice Marije zvali Joakim i Ana, nije pravo da se itko tome protivi."(U 11vijeku-serm 3 de Nativ)
Rođenje Utjelovljenog Boga, koji je uzeo ljudsko tijelo u krilu svete Bogorodice i na taj način ga posvetio slavimo na Božić.
Pripovijeda se da je jedan pustinjak na dan 8. rujna često čuo nebeski pjev. Molio je Boga da mu očituje što ti glasovi znače. Kad je čuo da zbor Anđela i svetaca u nebu slavi svetkovinu Blažene Djevice Marije, došao je u Rim i pripovijedao je to papi, koji je odredio ovaj blagdan.
Rođenje vazda Djevice veselje je navijestilo cijelom svijetu! Nekatolici bez razloga negoduju i osuđuju našu pobožnost prema Djevici. Koju god čast i poštovanje da iskazujemo našoj nebeskoj Majci, ona bez sumne završava u slavi njezinog božanskog Sina.
Drevna je i slavna svetkovina Maloj Gospi i bijaše zapovjedni blagdan i u latinskoj i u grčkoj crkvi. Car Emanuel Kamen oko sredine 12 stoljeća stavio ju je u red svetkovina. Rođenje Blažene Djevice Marije je početak spasa ljudskog roda.
Kličimo i veselimo se u Gospodinu jer rodila nam se ona koju su proroci naviještali, od koje zadrhta cijela zemlja i koja je slomila glavu zmiji-đavlu!
Papa Grgur XI naredio je da se blagdan rođenja slavi bdijenjem i na taj dan da se posti. Danas uz ovu svetkovina nema ni posta ni bdijenja pa se postavlja pitanje je li papa Grgur XI zapovjedio da se posti i moli ili je to samo želio. Zatim, pojedini smatraju da se kao blagdan slavilo od vremena svetog Augustina jer se u službi čitao govor o svečanom danu međutim sveti Augustin je ponovio samo riječi antifone:"neka se raduje zemlja naša obasjana svečanim danom takve Djevice." i najvjerojatnije da blagdan ne datira od tad.
Vjeruje se da je blažena Djevica Marija rođena u Nazaretu. Dvije kuće su značajne za dva događaja. Prva kuća je u kojoj se Majka Marija rodila, a druga gdje ju je Anđeo Gabriel pozdravio.
Roditelji Majke Marije zvali su se Joakim i Ana. Sveti Joakim se spominje u rimskom Martirologiju. Christus patiens je učio da je Ana mati Bogorodičina kao djevica rodila blaženu Djevicu Mariju i tako čudnu svoju povlasticu prenijela na svoju kćer. Apostolska Stolica je osudila ovakav krivi nauk, 1677.godine.
Svetkovina sv. Ane i Joakima slavi se 26. srpnja.
Crkva zapada (rimokatolička, rimski obred) uvijek se protivila da se širi i umnožava štovanje svetaca starog zavjeta. Crkva istoka (grkokatolička, u kojoj je samo obred drugačiji bizantski) čini zajedno sa crkvom zapada katoličku crkvu… Druge crkve su vjerske udruge i sljedbe. Sami su si nametnuli naziv crkva. Krist je utemeljio samo katoličku crkvu-jednu jedinu.
Zašto onda štujemo svetu Anu i svetog Joakima ili svetog Ivana Krstitelja koji je živio na prijelazu iz starog u Novi zavjet? Odgovor je jednostavan! Rimski pape su dopustili da se širi njihova svetkovina jer su umrli nakon Kristova rođenja i tako pripadaju u Novi Zavjet. Bilo je crkvenih pisaca koji su pisali o tome da se ne znaju prava imena roditelja Blažene Djevice Marije. Na to je odgovor dao sveti Petar Damiani:"kad se toliko vjekova drži u zapadnoj i istočnoj crkvi da su se roditelji Blažene Djevice Marije zvali Joakim i Ana, nije pravo da se itko tome protivi."(U 11vijeku-serm 3 de Nativ)
(sažetak odlomka iz knjige Mariologija - nauk katoličke crkve o bl.Djevici Mariji Materi Božjoj, autor: dr. Ivan Bujanović, 1899)
