Odvajanje Crkve i države: zaboravljena zabluda modernoga društva

Autor:Matthew Plese

Često čujemo frazu „odvajanje Crkve i države“ izgovorenu s riječima ushićenja od političara, povjesničara i prosječnih birača. Nasuprot tome, katolik mora razumjeti da je odvajanje Crkve i države moderni napad na dostojanstvo Našega Gospodina Isusa Krista i Njegovo Kraljevanje koje svi diljem svijeta slavimo. Možda niti jedna moderna ideja nije toliko lažno slavljena kao što je ova zabluda.

Možemo mnogo naučiti čitajući uzvišene riječi kardinala Piea koji je živio 1815. – 1880. :

“Glavna zabluda, glavni zločin ovog stoljeća je pretenzija povlačenja javnoga društva od vlade i zakona Božjega… Načelo položeno u osnovi cijele moderne društvene strukture je ateizam zakona i institucija. Bio on maskiran riječima poput uzdržavanje, neutralnost, nesposobnost ili čak jednaka zaštita, bio čak i negiran nekim legislativnim rasporedom za detalje ili akcidentalnim i sekundarnim činima: načelo emancipacije ljudskog društva od vjerskog poretka ostaje na temelju stvari; to je suština onog što zovemo nova era“ (kardinal Pie, Pastoralna djela, vol. VII, pp. 3, 100)

Sveti Josip i uvjeti za sretnu smrt (bl. Leon Dehon)

Čudesne stube svetog Josipa u kapeli od Loretta

Dragocjena je u očima Gospodnjim smrt pobožnika njegovih (Ps 116, 15).

Sveti Josip je zaštitnik sretne smrti. Vrlo je korisno moliti za njegov zagovor u svim potrebama, a osobito za sretan i blagoslovljen prelazak u vječnost. Sveti Franjo Saleški:"Sveti Josip je umro iz čiste ljubavi prema Bogu." Potpuno mirno i blago, bez uznemirenosti i straha jer je uvijek živio svetim životom. Preminuo je u Isusovom naručju i u Marijinoj prisutnosti.  

Ne može biti takva smrt onih koji su vrijeđali Boga i zaslužili pakao. U trenutku smrti bit će veoma utješena duša koju bude štitio sveti Josip. On može otjerati đavle koji bi napastovali dušu u trenutku smrti i osloboditi je od opasnosti vječne smrti.  Pročitajmo koji su uvjeti o kojima piše bl. Leon Dehon za blagoslovljenu smrt po zagovoru svetog Josipa:

Sedam riječi i kreposti

Promisli, dragi čitatelju, s kolikom ljubavlju se Krist zauzimao za svoje mučitelje i neprijatelje. S kolikom blagošću je prigrlio razbojnika koji ga je priznao. S kolikim osjećajem je Majku povjerio zaštiti svoga ljubljenog učenika. S kolikim je žarom posvjedočio kako silno žeđa za spasenjem ljudi. Kakvim je glasom izrekao svoju molitvu i očitovao veličinu svoje bijede božanskom veličanstvu. Kako je savršeno ispunio poslušnost koju je od njega zahtijevao Otac. Kako je svoju dušu predao u blažene ruke Očeve.

U svakoj od sedam riječi možeš zapaziti pouku koja te potiče na neku krepost, a o tome nam govori sveti Petar Alkantarski u svojem djelu o razmatranju:

1. Gospodin Isus Krist: "Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!" Ovdje nas ljubljeni Učitelj poziva na ljubav prema neprijateljima

Bogočovjek daje ljudskom srcu veće utjehe nego svi ljudi svijeta zajedno

Crkveni naučitelj, sveti Lovro Brindizijski kaže: "Puno je obilnije svjetlo Sunca nego svjetlost svih zvijezda uzetih zajedno; tako i Krist, Bogočovjek daje ljudskom srcu veće utjehe nego svi ljudi svijeta uzeti zajedno....

Koliko je nebo veće od zemlje i sunce sjajnije od mjeseca toliko je utjeha (milina) Božja veća od utjehe (užitaka) svijeta, toliko je Nebeski Jeruzalem veći od zemaljskog kao što je i Bog toliko veći od svijeta!"

Iz propovijedi velikog posttridentskog crkvenog obnovitelja, sv. Lovre, koji je gajio veliku ljubav prema Misi i Majci Božjoj. Misu je znao služiti i po nekoliko sati. Kad je govorio o Gospi iz njega je izbijala sveta vatra. Njoj u čast činio je velike pokore. Veliki mariolog koji je napisao prekrasno djelo Mariale. To je zbirka njegovih propovijedi o molitvi "Salve Regina", "Magnificat", "Zdravo Marija" te razne propovijedi za Gospine blagdane. Djelo je istinska, duboka mariologija, temeljita i bogata. 

Broj spašenih duša ovisi o tome koliko dobro katolik surađuje s Božjom milošću

"Gospodinove riječi su: "Ako ne budete činili pokore, svi ćete tako propasti."

Gospodin želi da idemo u raj. Prolio je do posljednje kapi svoju krv da bi ti i ja otišli u raj.

Otac Gruner pojašnjava zašto je potrebno da napravimo svoj dio i koji je to dio kako bi mogli otići tamo. Tri zakona su ljubavi, a među njima najteži Ljubi bližnjega kao što ga Gospodin ljubi. Potrebno je razmisliti kako to Gospodin ljubi.

Gospa neprekidno, a posebno u Fatimi, traži od nas da se molimo i činimo žrtvu za grješnike jer mnogo duša odlazi u pakao budući da se za njih ne moli i ne žrtvuje. Otac Gruner donosi i svjedočanstvo župnika Arškog koje je zanimljivo i poučno, a govori o tome kako možemo pomoći da se druga duša obrati.

Pobožnost Bezgrješnom Srcu je ustanovljena kako bi Bog spasio duše od pakla. Bivajući istinski posvećen Gospi imamo snažno obećanje dolaska u raj. Nitko tko je posvećen Gospi do kraja nikada neće biti izgubljen kao što su sveci rekli. Pakao je vječan, a zbog smrtnog neispovjeđenog grijeha gubimo milost raja.