Kako ljudi odbijaju Krista Kralja – O. Ripperger

Pater Chad Alec Ripperger je poznati teolog, svećenik, egzorcist...

Je li vjera stvar pojedinca?

Smatramo li da je vjera stvar pojedinca te da vjera ne smije utjecati na javni život ulazimo u zabludu!

Sistematski se ide za tim da se upliv Katoličke Crkve potpuno uništi, da se vjera sve više potisne iz javnog i privatnog života, iz škole i obitelji, iz ureda i sudnica i uopće iz ljudske zajednice. U nekim zemljama tako je daleko otišlo u mržnji na Boga i katoličku vjeru, da pojedincu nije slobodno ispovijedati svoje vjersko uvjerenje. Protiv ove strašne zablude Crkva je često podizala svoj glas, naglašavala da je svaka vlast od Boga, da je Krist Kralj svega stvorenoga i Kristu kao Kralju mora se svako pokloniti i Njemu samome služiti. Krist mora ponovno zavladati u javnom i privatnom životu. Ovo je Crkva potvrdila i pred čitav svijet iznijela ustanovom blagdana Krista Kralja, kao ustuk protiv javnog otpada od Krista i njegove vjere. Sveti Otac papa Pio IX je 1925.godine uveo blagdan Krista Kralja enciklikom "Quas primas", želeći da Kristovo kraljevstvo zavlada svijetom, da mir Kristov zavlada među pojedincima i narodima kao zalog vremenita i vječne sreće.

Migrantska opasnost – 10. prosinca u Hrvatskoj izlazi ugovor koji će Hrvatsku uvesti u još veću opasnost (sporazum unutar svih zemalja UN)

U posljednje vrijeme imamo jednu nezapamćenu situaciju do sad, a to je da stotine i stotine migranata pokušavaju ući u Hrvatsku. Pokušavaju ući na način da se čak sukobljavaju s policijom.

Stanovnici Hrvatske više nisu sigurni kao ranije, a službeni podaci BiH je da je kroz nju prošlo više od 12 tisuća migranata. Službeni podaci EU su 25 tisuća migranata.

Migranti ulaze na potpuno nelegalan način, bez dokumenata.

Najveća opasnost je događaj koji će uslijediti 10. prosinca 2018., a radi se o potpisivanju ugovora koji se zove Globalni sporazum za sigurnu, urednu i redovnu migraciju. To je jedan sporazum između svih zemalja unutar UN-a. Biti će potpisan u Maroku. Predsjednica Hrvatske, gđa Kolinda Grabar Kitarović je radosna što će potpisati taj ugovor, a s njim se liberaliziraju i olakšavaju migracije.

Nadbiskup Fulton Sheen - Snaga ljubavi i Mir duše

Nadbiskup Sheen, blaženik,  bio je priznati američki intelektualac, poznat u medijima i instrument u Božjim rukama za obraćenje mnogih na katoličku vjeru. Vodio je tv-program pod nazivom Život je vrijedan življenja. Redovito ga je gledalo preko 30 milijuna gledatelja. Za svoj televizijski rad dva puta je osvojio nagradu Emmy.   Autor 64 knjige. Najveći utjecaj na njegovo pisanje imao je G. K. Chesterton. Imao je veliku strast za pomaganje siromašnima i veći dio svoga osobnog dohotka je donirao upravo za siromahe. Bio je kritičan prema monopolističkim kapitalistima i idealističkim zagovornicima socijalne države. Borio se protiv svih društvenih nepravdi.

Čistoća nakane i sv. Leonardo

Čistoća nakane bila je još jedna stvar o čijoj je važnosti Leonardo bio potpuno svjestan:

„Gledat ću kao na stvar od najveće važnosti (on piše u XV. poglavlju) da sve čine u danu izvršim, ne samo s nekom dobrom nakanom, nego s čistom i jednostavnom nakanom tako da mogu biti zaslužne pred Bogom i ugodne Njegovu Božanskom Veličanstvu. Vidim da ovome trebam posvetiti najveću pažnju. U očima Božjim jedan čin napravljen s čistom i jednostavnom nakanom vrjedniji je od stotine drugih učinjenih iz nesavršenih motiva. … Stoga ću uložiti sav trud, po Božjoj milosti, kako bih sve svoje čine izvršio s ovom čistom i jednostavnom nakanom koja se sastoji u tome da pokušavam učiniti sve da ugodim Bogu, bez bio kojeg drugog motiva. … Započinjući svako djelo, reći ću „Moj Isuse, milost“ i čineći tako, želim obnoviti jednom zauvijek ovu jednostavnu i čistu nakanu, gledajući samo Boga i ne tražeći ništa osim Njegove dobre volje i ugode.“

Evo nečega što Leonardo kaže o svom velikom životnom djelu, misijama:

Tko ustraje do kraja, taj će se spasiti

Božja Riječ nam govori:"Tko ustraje do kraja, on će se spasiti." Makar ti bilo mučno i teško, podnosio nepravdu šuteći poput Učitelja, ustraj. Svjesno prigrli strpljivost. Čvrsto neka bude srce tvoje i izdrži kušnju Gospodnju. Božja Riječ uči:"Zbog Tebe nas ubijaju svaki dan i mi smo im kao ovce za klanje." No budući da se s veseljem nadaju nagradi svjesno govore:"Iskušavao si nas, Bože, očistio si nas ognjem kao što se čisti srebro. Pustio si da padnemo u zamku, položio si nevolje na naša leđa. Ispunjavajući Gospodnju zapovijed o strpljivosti u protivštinama i nepravdama, udare li ih po jednom obrazu, oni mu okrenu i drugi, a onom tko mu otima donju odjeću prepuštaju i gornju; ako su prisiljeni ići jednu milju, pođu dvije. Poput apostola Pavla podnose lažnu braću i blagoslivljaju one koji ih proklinju." (RB VII, 35-43)

Četvrti stupanj poniznosti je stupanj strpljivosti. "U svemu tome pobjeđujemo po Onome koji nas ljubi". (RB VII, 39)

Pavao u poslanici Filipljanima kaže: "Sve mogu u Onome koji me jača" (Fil 4,13).

Vječni zavjeti časne sestre iz Družbe Kćeri Srca Isusova u Lasinji

Župa Lasinja smještena je na obje strane obale rijeke Kupe, 30 km od Zagreba. Povijest joj seže u daleku prošlost. Mjesto Lasinja poznato je po izlošcima u Arheološkom muzeju pod imenom LASINJSKA KULTURA koja datira svoje postojanje skoro 4000 g. prije Krista.

1789. utemeljena je župa sv. Antuna Padovanskog u Lasinji, a crkva je sagrađena 1833. Ta lijepa crkva srušena je 17. listopada 1991., a jubilarne godine 2000. posvetio ju je kardinal Bozanić. Crkva ima dva titulara: sv. Antun Padovanski i BDM Kraljica Mučenika. U dogovoru s kardinalom Kuharićem nadodan je i drugi Blažene Djevice Marije, da bi u njemu bile obuhvaćene sve nedužne žrtve koje su pale u cvijetu mladosti braneći ove prostore.

Tim ljudima koji su kroz povijest bili proganjani i mnogo trpjeli Bog je podario još jednu milost. U centru župe sagrađen je samostan časnih sestara Kćeri Srca Isusova. Njihovu družbu utemeljila je Bl.

S radošću, pouzdanjem i zahvalnošću molimo svetu krunicu

Gospina pobjeda je sigurna, darovana Joj je velika vlast od Boga

Živimo usred velikoga rata. Vodi se bitka za duše, narode i cijelu civilizaciju. Čini se da svi znakovi na nebu i na zemlji ukazuju da smo, suprotno onome što bismo željeli, krenuli u smjeru u kojemu će trebati prijeći kroz Crveno more – more nemira i potresa.

Također znamo, konačna pobjeda mora doći jer Gospa je poručila da će njezino Bezgrješno Srce pobijediti!

Nije rekla ako... Obećala je pobjedu!

Hoće li ljudi biti dionici ove pobjede ili ne ovisi o njima.

Sveti Ljudevit Montfortski piše u Raspravi o pravoj pobožnosti prema Djevici Mariji – Po Presvetoj Djevici, Isus Krist je došao na svijet. Po njoj, također, treba kraljevati na svijetu.-

On piše o vjekovnoj borbi koja se vodi između Marije i Lucifera. Ta borba naviještena je već na prvim stranicama Božje Riječi u knjizi Postanka kada Bog nakon grijeha praroditelja govori zmiji: "Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu (Post 3,15).

Ovaj sveti pisac, piše o tome kako sotona u svojoj oholosti beskrajno više trpi jer ga pobjeđuje i kažnjava sićušna i tiha Službenica Božja čija ga poniznost ponižava više, nego li moć Božja.

Bog je Mariji dao toliko veliku vlast nad đavlima da su često i sami bili prisiljeni kroz usta opsjednutih priznati da se više boje jednog Marijina uzdaha, kojim se zalaže za neku dušu, nego li molitava svih svetih.

Je li eutanazija psihijatrijski tretman?

    Napisao: Alex Schadenberg, izvršni direktor Koalicije za prevenciju eutanazije

Damiaan Denys M.D. Ph.D., predsjednik Nizozemskog društva psihijatara, napisao je komentar koji je objavljen u rujanskom broju časopisa „The American Journal of Psychiatry“ pod naslovom: „Je li eutanazija psihijatrijski tretman“?

Komentari stručnjaka, poput Denysa, o psihijatrijskoj eutanaziji nevjerojatno su važni za zemlje koje, kao Kanada, razmišljaju o proširivanju eutanazije i na ljude s psihijatrijskim problemima.

Denysov komentar temelji se na slučaju udane žene od 42 godine koja je, primajući psihijatrijsku pomoć, zatražila smrt eutanazijom. Psihijatrijski tim, čiji je član bio i Denys, nije odobravao smrt eutanazijom, budući da su postojale mogućnosti liječenja, ali žena je svejedno umrla eutanazijom.

Denys je napisao:

„Iako smo ju intenzivno liječili dvije godine, naš je savjet odbačen. Osam mjeseci kasnije, dobili smo osmrtnicu pacijentice.“

Mali Lošinj 2018 - fotografije sa sv.mise i dva kraća videozapisa s klanjanja

                                                Sveta Misa u Malom Lošinju

Slava Očeva je bez prestanka primati žrtvu svoga žrtvovanog Sina i u svom Sinu žrtvu svih spašenih ljudi koji su obnovljeni u sakramentima, ponovno postali njegova posinjena djeca, sjedinjeni s Isusovom žrtvom, zaštićeni njom, preobraženi po njoj i potpuno utopljeni u njoj.

Eto svrhe Isusove žrtve; da bi svi ljudi radi, predmet srdžbe Nebeskoga Oca zbog grijeha, postali njegova djeca u Isusu Kristu i kako bi s Isusom Kristom postali žrtva paljenica, žrtva prinesena na slavu Očevu. Onaj koji izlazi iz tog sjedinjenja s Isusom, izlazi iz žrtve i plodova božanske Žrtve.

Svaki kucaj naših srdaca trebao bi biti čin prinošenja Isusa i sjedinjenja s Njegovom trajnom Žrtvom na slavu Očevu.

Kalvarija još stoji. Križ je još uvijek uspravljen na Euharistijskoj Kalvariji. Isus se na mističan način žrtvuje i prinosi svaki dan.

Duša koja se potpuno daruje Isuse pripada posve Njemu, ali i On njoj. 

Muka Crkve i dva stupa

U jednom vrlo lijepom tekstu oca Emmanulea Andréa koji je naslovljen La Sainte Eglise, autor govori o posljednjim vremenima Crkve i citirajući papu svetog Grgura Velikog, kaže: “[Crkva će biti] kao Job patnik, izložen podmuklim insinuacijama svoje supruge i gorkim prijekorima svojih prijatelja; on, ispred kojeg su se starci ustajali i prinčevi šutjeli! Crkva, kaže više puta veliki Papa, pred kraj svojeg hodočasničkog puta, bit će lišena vremenite vlasti; pokušat će joj se oduzeti svako uporište na zemlji. Kaže štoviše i izjavljuje da će joj biti svučen i sam sjaj koji potječe od nadnaravnih darova. „Moć čudesa – kaže – bit će povučena, uzeta milost ozdravljenja, proroštvo će nestati, dar dugog posta će se umanjiti, učenja nauka će zašutjeti, prestat će čudesne pojave. Govoreći tako ne želi se reći da neće biti ništa od toga; ali svi ovi znakovi neće više blistati otvoreno i u tisuću oblika kao u prvim stoljećima. Bit će to također prigoda divne sabranosti. U ovom poniženom stanju Crkve porast će nagrada dobrih koji će uz nju pristajati jedino gledajući nebeska dobra; kao i zlih koji, ne vidjevši više u njoj nikakvu vremenitu privlačnost, neće više imati što skrivati, pokazat će se kakvi jesu“ (Moralia in Job, knjiga 35)

Krunica (Sv. Maksimilijan Marija Kolbe)

"Din, don, din, don, na krunicu, na krunicu!", zovu crkvena zvona. U predvečerje se njihov glas razliježe po ulicama, ulazi u kuće, u palače, podrume, ulazi u uši, u pamet, u srce: "Na krunicu, na krunicu!"

Mnogi s radošću čekaju ovaj znak i čim čuju prve zvuke zvona, završavaju poslove i skupa idu svojoj Kraljici.

Ali ima i onih koji oklijevaju: "Imam toliko posla! Tako sam umoran! Potreban mi je odmor. Krunica nije obveza kojoj trebam prisustvovati... Imam goste. Došli su izdaleka.... Moram proći ovamo ili onamo".

"Ići ili ne ići?"

Zar Gospa, Kraljica ne samo neba nego i zemlje, nije možda u stanju da me u mojem poslu blagoslovi tako da ga obavim lakše, brže i bolje? Zar ne bi mogla tako urediti stvari da mi bude bolje za dušu i za moju zemaljsku egzistenciju (sve dotle dok nije u suprotnosti s najvažnijom stvari, a to je spasenje)?