Što moramo vjerovati da bismo bili spašeni uz svjedočanstvo jedne osobe o tome kako je postala u dubini duše radosna zahvaljujući pravovjerju

,,Srcem vjerujemo i ustima ispovijedamo jednu Crkvu ne krivovjernika, nego svetu Rimsku, katoličku, apostolsku, (i) vjerujemo da se izvan nje nitko ne spašava.’’ (papa Inocent III., Eius exemplo, 1208. god., DH 792)

,,Jedna je naime sveopća Crkva vjernika, izvan koje se uopće nitko ne spašava.’’ (IV. Lateranski sabor, 802)

‘Izvan Crkve nema spasenja’ (extra Ecclesiam nulla salus)

“Nitko tko se nalazi izvan Katoličke crkve, ne samo pogani nego niti Židovi niti krivovjernici ili raskolnici ne mogu biti sudionici vječnog života, nego će ići u oganj vječni “koji je pripremljen đavlu i anđelima njegovim, osim ako joj budu pripojeni prije kraja života; jedinstvo crkvenog tijela vrijedi toliko da crkveni sakramenti vrijede samo onima koji ostaju u njoj, kao što i postovi, milostinja i druga djela pobožnosti i vježbe kršćanske vojske postižu vječnu nagradu samo u njoj.“

No što je najpotrebnije vjerovati? To možemo saznati u ovom vrlo zanimljivom i poučnom video zapisu!

EKSKLUZIVNO – Monsinjor Livi: „Prisiljeni na Correctio filialis, u Crkvi vlada velika pomutnja“

„Crkva se nalazi u nezapamćenoj pomutnji, ali to vrijedi samo za one koji daju da ih se u nju dovede“, kaže to za La Fede Quotidiana monsinjor Antonio Livi, poznati teolog, voditelj stranice Fides et Ratio i, u prvom redu, jedan od svećenika potpisnika pisma – dokumenta „Correctio filialis“ koje je poslano Papi.

Mons. Livi, zašto ste odlučili pisati ovo pismo i poglavito objaviti ga u javnosti?

„Stoga što Papa nije poslušao kardinale koji su već ranije zakonitim putem predložili i podastrli Dubia glede pobudnice Amoris Latitia, ali i stoga što nije odgovorio nama koji smo mu se bili obratili dana 11. kolovoza. Dakle, nije bilo drugoga rješenja nego da ga u cijelosti objavimo u javnosti. Jasno, svjesni smo i predviđamo da ne će dati odgovor ni nama ako nije odgovorio četvorici kardinala.“

Je li Bergoglio izrekao hereze?

„Naša je nakana podsjetiti Svetoga Oca da ne daje glas heretičnim teolozima te mogućnost da provode svoju volju. Oni ga sada okružuju i imaju utjecaj na njega. Mislim na kardinala Kaspera i na eksponente Njemačke i argentinske biskupske konferencije. Papin način djelovanja jest poguban. Imamo pravo na jasnoću i na sigurnu riječ o toliko osjetljivim temama.“

Sveti Arkanđeli (moćna zaštitna molitva)

Potrebno je znati da je riječ Anđeli naziv za službu, a ne za narav. Oni su uvijek duhovi, ali ne možemo ih uvijek nazivati Anđelima već samo onda kad se preko njih nešto najavljuje. Oni koji javljaju ono najviše zovu se Arkanđeli. (iz Homilija o Evanđeljima, svetoga Grgura Velikog, pape)

Sv.Mihael, vođa nebeske vojske, zaštitnik i branitelj Božjeg naroda

U hebrejskom ʹMi ka elʹ znači Tko je kao Bog?

U Svetom Pismu se spominje pet puta:

-         „Knez kraljevstva perzijskoga protivio mi se dvadeset i jedan dan, ali Mihael jedan od prvih Knezova, dođe mi u pomoć.“ (Dn 10,13)

-         „Nema nikoga tko bi se sa mnom protiv njih borio osim Mihaela, Kneza vašega, moje potpore i moga okrilja.“ (Dn 10, 21)

-         „U ono će vrijeme ustati Mihael, veliki Knez koji štiti sinove tvoga naroda.“ (Dn 12,1)

-         Uto se zametnu rat u nebu koji je Mihael sa svojim Anđelima morao voditi protiv zmaja. Zmaj i njegovi anđeli prihvatiše borbu, ali je ne mogaše izdržati. I mjesta za njih više nije bilo u nebu. Bijaše izbačen veliki zmaj, stara zmija, koja se zove đavao-sotona, zavodnik cijeloga svijeta-bijaše zbačen na zemlju i bijahu s njime zbačeni njegovi anđeli.“ (Dn 12, 7-9)

-         „Naprotiv, Mihael Arkanđeo, kad se u borbi za Mojsijevo tijelo prepirao s đavlom, nije se usudio izreći protiv njega uvredljivu osudu, nego je rekao:“Neka bi ti Gospodin zapovjedio da ušutiš!“ iz poslanice svetog Jude Tadeja, deveti redak. 

„Kriva procjena, dobre nakane i zatrovani savjeti“ doveli su papu Franju u ćorsokak

Hoće li papa Franjo priznati pogrješku?

„Odgovor na sve to uvijek je isti: šutnja. Potpisnik dobro može razumjeti kako kriva procjena, dobre nakane i zatrovani savjeti glavnog glumca drame mogu odvesti u ćorsokak. Potpisnik može također shvatiti poražavajuće i depresivno djelovanje koje priznanje pogrješke može imati na jednu osobu. Međutim, šutnja ne priliči onomu koji je odgovoran za vjeru 1,2 milijarde vjernika, među kojima raste pomutnja. Tek pravo, ako on ne može činiti ništa drugo nego govoriti, govoriti govoriti ... ali o nečemu posve drugome.“

Vatikanist Marco Tosatti 25. rujna 2017. o reakciji pape Franje na Ukor zbog širenja hereza, na „peticije, apele, dubia, osobna i privatna pisma stotina ljudi, od koji su mnogi cijeli svoj život živjeli za Crkvu i – za razliku od drugih – ne moraju braniti moć ni interese“.

Izvor:

Ukor Pape zbog širenja hereza prodrmao je katolički svijet

Papa Franjo ukoren je zbog poticanja hereza. Ukor Pape potresa katolički svijet.

(Rim) Correctio filialis de haeresibus propagatis, ukor papa Franje zbog širenja hereza, eksplodirao je kao bomba i prodrmao katolički svijet. Mnoge je čak i prestrašio. Prekjučer su ugledni katolički klerici, znanstvenici i intelektualci posegli za sredstvom koje je korišteno posljednji put u 14. stoljeću. New York Times izvijestio je još u noći (prema srednjeeuropskome vremenu) na nedjelju o spektakularnoj akciji.

Ukor Pape od prekjučer je glavna tema razgovora u Rimu. Iz Papina okruženja izvješćuje se o napetoj opuštenosti. „Demonstrativna opuštenost prema van, napeti nemir prema unutra“, glasi povjerljivo izvješće.

Neki katolički mediji pokušali su ovu spektakularnu akciju proglasiti nevažnom. Djelomično pišu, očito ne poznajući ili ne želeći znati za ovu praksu i crkveno pravo, o „takozvanome“ ukoru. Međutim, ne može postojati sumnja da inicijatori kore papu Franju i da ga žele ukoriti i da su odabrali posve točan oblik za to.

K tome, upozorava se na to da „nijedan kardinal“ nije potpisao Correctio filialis. No to zapravo u ovoj stvari ne igra nikakvu ulogu, isto kao ni broj potpisnika. Za razliku od političkih sustava, čuvanje vjerskih istina i crkvenoga reda nije pitanje demokratskih glasovanja niti bilo kako sastavljenih većina. Riječ je samo o tome je li jedna stvar ispravna ili pogrješna. Ako je ispravna, onda je dostatno da je zastupa i samo jedna jedina osoba. Ova je okolnost prekjučer prodrmala i probudila Rim.

POTPIŠI I TI

Obavijest o potpisivanju peticije podrške za „Correctio filialis“

Correctio filialis de haeresibus propagatis pokrenulo je sedamdesetak učenjaka laika i klerika (od početnih pedeset, pridošli su novi). Dokument Correctio nije otvoren svima: potpisi se prihvaćaju samo ako je riječ o uglednicima čiji status u hijerarhiji ili u akademskome životu u katoličkome svijetu nosi težinu.

Steve Skojec  sada je pokrenuo jednu drugu peticiju, peticiju podrške koju svatko može potpisati.

„I mi vjerujemo da moramo zaštititi svoju braću katolike, kao i one koji su izvan Crkve kojima se ne smije oduzeti ključ spoznaje i da moramo pomoći da se unaprijed onemogući širenje učenja koja teže za profanacijom svih sakramenata i za rušenjem Božjega zakona“.

Na dolje navedenoj adresi možete potpisati peticiju podrške ukoru Correctio filialis de haeresibus propagatis. Za svaki potpis šalje se po jedan mail u Vatikan. Pokretač Steve Skojec nada se da će preplaviti pretinac vatikanske elektroničke pošte. U trenutku kada pišemo, za manje od dva dana, prikupljeno je više od 7 800 potpisa.

Ova je inicijativa djelotvorna i s medijskoga stajališta (možda najbolja) jer daje do znanja koliko je potpisnika i dakle kolika je podrška „puka“ za Correctio.

POTPIŠI OVDJE

Vatikan blokira mrežnu stranicu koja optužuje papu Franju za „sedam hereza“ - Kontrola nad vatikanskim medijima

Ovu vijest donosi Ansa, prema kojoj mrežna stranica koja sadrži tekst peticije nije dostupna s računalā koji se nalaze unutar vatikanskih zidina.

„Pristup mrežnoj stranici koju želite posjetiti blokiran je u dogovoru s politikom institucionalne sigurnosti“, navodno je obavijest koja se pojavila na osobnim računalima onih koji su unutar Svete Stolice pokušali pristupiti mrežnoj stranici na kojoj se nalazi Correctio“, piše tiskovna agencija. U ovome trenutku nitko dakle unutar Vatikana ne može pristupiti stranici www.correctiofilialis.org.

U pismu desetine svećenika i laika pozvali su Papu na ispravku sedam stavova koje je „podupirao“ u posinodskoj apostolskoj pobudnici Amoris Laetitia te „drugim riječima, činima i propustima koji su s njom povezani“, a koje su inicijatori dokumenta žigosali kao „heretične“.

Tekst: Alessandra Benignetti

Izvor:

Kontrola nad vatikanskim medijima

Popis mjera s ciljem odbijanja dijaloga kod pape Franje i njegovoga okruženja postao je dulji za još jedno poglavlje.

Generalni poglavar Svećeničkoga bratstva sv.Pija X. među potpisnicima koji kore papu Franju

Msgr.Fellay svojim potpisom u ime Bratstva sv.Pija X. podupro je ukor pape Franje „poradi širenja hereza“ pobudnicom Amoris laetitia.

(Menzingen) Među potpisnicima Correctio filialis de haeresibus propagatis koja je upućena papi Franji nalazi se i biskup Bernard Fellay, generalni poglavar Svećeničkoga bratstva sv.Pija X.

Kako su priopćili inicijatori Correctio filialis, msgr.Fellay ne pripada skupini prvih potpisnika koji su 11. kolovoza ove godine dostavili ukor Papi u Dom svete Marte.

Generalni poglavar Bratstva sv.Pija X. priključio se nakon pomnjivog proučavanja teksta i obrazloženja Correctio dok su prvi potpisnici čekali na odgovor iz Vatikana. Budući da dosad nije pristigao nikakav odgovor, jučer je ukor objavljen u javnosti. Potpis msgr.Fellaya izriče „slaganje Svećeničkoga Bratstva sv.Pija X. sa sadržajima“, rekli su inicijatori.

Bratstvo je već u prošlosti iznijelo kritiku pobudnice Amoris laetitia, sporne posinodske pobudnice pape Franje. S Correctio Papi se predbacuje širenje sedam hereza koje je on u pobudnici Amoris laetitia „natuknuo ili podupro“.

Correctio filialis: Apeli koje se ne sluša i pitanja na koja se ne odgovara

U lipnju 2016. godine, pošto je papa Franjo objavio pobudnicu Amoris laetitia, 45 teologa i filozofa u tajnosti se obratilo kardinalskome kolegiju i upozorilo na „heretične teze, zablude i dvoznačnosti“. Nakon njihova pisma uslijedio je otvoreni apel.  

Austrijski filozof Josef Seifert u svojemu je opsežnom i dobro utemeljenom članku o pobudnici Amoris laetitia na ljeto 2016. godine podsjetio na „bratski ukor“ svetoga Petra koji je učinio apostol Pavao. Papinski dokument podvrgao je razornoj kritici.

U rujnu 2016. godine kardinali Walter Brandmüller, Raymond Burke, Carlo Caffarra i Joachim Meisner obratili su se papi Franji moleći ga za pojašnjenje dvoznačnih formulacija. Pri tome su Papi podastrli Dubia (dvojbe). U obliku pet pitanja tražili su od Crkvenoga poglavara jasnu izjavu vrijede li još učenja Crkve koja su u njima formulirana ili ne, jer o tome postoje sumnje prouzročene pobudnicom Amoris laetitia. Odgovor na to papa Franjo do dana današnjega nije dao. Držanje je to koje uistinu jača sumnje u to želi li on čuvati i naviještati crkveni nauk o nerazrješivosti braka, katoličkome moralnom nauku i sakramentalnome redu.

Potpisnici „Correctio Filialis“

Donosimo popis potpisnika Correctio filialis de haeresibus propagatis, ukora upućena papu Franji od 62 svećenika i katolička učenjaka iz 20 nacija.

Dr. Gerard J. M. van den Aardweg
European editor, Empirical Journal of Same-Sex Sexual Behavior

Prof. Jean Barbey
Historian and Jurist, former Professor at the University of Maine

Fr Claude Barthe
Diocesan Priest

Philip M. Beattie
BA (Leeds), MBA(Glasgow), MSc (Warwick), Dip.Stats (Dublin) Associate Lecturer, University of Malta (Malta)

Fr Jehan de BellevilleReligious

Dr. Philip Blosser
Professor of Philosophy, Sacred Heart Major Seminary, Archdiocese of Detroit

Fr Robert BruccianiDistrict superior of the SSPX in Great Britain

Prof. Mario Caponnetto
University Professor, Mar de la Plata (Argentina)

Mr Robert F. Cassidy STL

Fr Isio CecchiniParish Priest in Tuscany

Salvatore J. Ciresi, M.A.Director of the St. Jerome Biblical Guild, Lecturer at the Notre Dame Graduate School of Christendom College

Fr. Linus F Clovis,
Ph.D., JCL, M.Sc., STB, Dip. Ed, Director of the Secretariat for Family and Life in the Archdiocese of Castries

Fr Paul CocardReligious

Fr Thomas Crean OP STD

Prof. Matteo D’Amico
Professor of History and Philosophy, Senior High School of Ancona

Dr. Chiara Dolce PhD
Research doctor in Moral Philosophy at the University of Cagliari

Deacon Nick Donnelly MA

Petr Dvorak
Head of Department for the Study of Ancient and Medieval Thought at the Institute of Philosophy, Czech Academy of Sciences, Prague; Professor of philosophy at Saints Cyril and Methodius Theological Faculty, Palacky University, Olomouc, Czech Republic

H.E. Mgr Bernard FellaySuperior General of the SSPX

Christopher Ferrara Esq.
Founding President of the American Catholic Lawyers’ Association

Correctio filialis de haeresibus propagatis – klerici i laici kore pape Franju zbog pobudnice Amoris laetitia

Ugledni klerici i laici uputili su papi Franji Correctio filialis u kojoj ga kore zbog proširenja krivovjerja

Potpisnici govore o „epohalnom“ događaju i zbilja je posrijedi senzacionalan i povijesni događaj. Prvi put od srednjega vijeka klerici i laici javno kore papu.

Brojni svećenici i ugledni laici iz redova znanosti i inteligencije izrekli su glede pape Franje Correctio filialis de haeresibus propagatis. U ovome „Ukoru poradi proširenja hereza“ predbacuju Franji da je u svojoj spornoj posinodskoj pobudnici Amoris laetitia „natuknuo ili podupro“ sedam hereza. Među potpisnicima nalaze se brojna poznata imena kao Roberto de Mattei, Martin Mosebach, Joseph Shaw, Paolo M. Siano, Robert Hickson, Ettore Gotti-Tedeschi, Thomas Stark.

Izvornu Correctio (ukor) potpisnici su sastavili na latinskome koji je službeni jezik Crkve. Potpisnici inzistiraju s poštovanjem da Papa

„osudi ove hereze koje je izravno ili neizravno zastupao“.

Tvrdi se da ortodoksno, dakle pravovjerno tumačenje mjesta kojima se prigovara nije moguće. Potpisnici ukora kao dokaz navode „izjave, djela i propuste“ Pape iz kojih „bez ikakve utemeljene sumnje“ proizlazi da Franjo želi tumačenje koje je „faktički heretično“.

Sveti p. Pio (relikvija i njegove posljednje upute nama za život)

Sveti pater Pio: "Želio bih imati tako snažan glas da bih pozivao grešnike cijelog svijeta ljubiti našu dragu Gospu."

U predvečerje njegove smrti nekoliko subraće zamolilo je p. Pia da im kaže nešto bitno što bi im ostalo za život. Pater im je odgovorio: "Ljubite našu dragu Gospu i potičite druge da je ljube. Uvijek molite svetu krunicu!"

Pater Pio je krunicu nazivao: "moje oružje, moj mač..."

Umro je s krunicom u rukama. Njegovi dani su bili posve prožeti molitvom svete krunice. Trajno ju je razmatrao i suobličavao se Kristovim otajstvima u duhovnom jedinstvu s Djevicom Marijom. Vrhunac tog razmatranja bio je u slavljenju svete misne žrtve. U njoj se on potpuno sjedinjavao s Raspetim i Uskrslim Gospodinom.

Dvije nove fotografije Benedikta XVI. od 13. rujna 2017.

Papa emeritus Benedikt XVI. susreo je 13. rujna Mariusza Kucinskoga, ravnatelja zaklade Centro studi Ratzinger iz Bydgoszcza (Poljska), na početku njegovog drugog petogodišnjeg mandata na mjestu ravnatelja.

Prema fotografijama koje je objavila facebook stranica zaklade Fondazione Vaticana Joseph Ratzinger – Benedetto XVI., primjećujemo da je Joseph Ratzinger jako mršav, ali da je riječ o čovjeku koji čuva svu svoju intelektualnu radoznalost.

A u Regensburgu ispred Schottenkirche Sankt Jakob mons. Rudolf Voderholzer predvodio je blagoslov spomenika posvećena Benediktu XVI.

U propovijedi Regensburški biskup podsjetio je na posjet Benedikta XVI. u rujnu 2006., kao i na takozvani Regensburški govor koji je danas aktualniji više nego ikada.

Izvor:

Kardinal Müller: „U liturgiji odlučuje se sudbina Crkve“

10 godina motuproprija Summorum Pontificum: konferencija u Rimu. „Sudbina Crkve odlučuje se u liturgiji“, rekao je kardinal Gerhard Müller.

„U liturgiji odlučuje se sudbina Crkve.“

„Liturgija je 'nezabludiva' i nadvisuje osobna mišljenja teologa, biskupa i papa jer izriče objektivnu vjeru Crkve.“

„Urušavanje liturgije dovelo je do urušavanja Crkve.“

Kardinal Gerhard Müller kojega papa Franjo 30. lipnja nije potvrdio u službi pročelnika Kongregacije za nauk vjere, na svojemu predavanju tijekom konferencije 'Motuproprij Summorum pontificum Benedikta XVI.: nova mladost za Crkvu' koji je održan u Rimu u nazočnosti kardinala Raymonda Burkea i Roberta Saraha prigodom desete obljetnice stupanja na snagu ovoga motuproprija.

Izvor

AP o desetoj obljetnici motuproprija Summorum Pontificum: „Čini se da Franjo sve poduzima kako bi ga povukao“

Associated Press o rimskoj konferenciji prigodom 10. obljetnice motuproprija Summorum Potificum koja je održana 14.rujna na Angelicum-u

(Rim) Tiskovna agencija Associated Press (AP) koju je 1846. utemeljilo pet njujorških dnevnih listova jedna je od najutjecajnijih međunarodnih tiskovnih agencija. U prošli četvrtak agencija AP izvijestila je i o međunarodnoj konferenciji koja je prigodom 10. obljetnice motuproroprija Summorum Pontificum održana na Papinskome sveučilištu svetoga Tome Akvinskoga u Rimu u nazočnosti kardinala Raymonda Burkea, Gerharda Müllera i Roberta Saraha. Donosimo isječak iz AP izvješća.

Pristaše latinske Mise obilježavaju 10. obljetnicu – bez Pape

Pristaše stare, latinske Mise dolaze na svoje godišnje hodočašće u Rim iako vlada posvemašnja ravnodušnost za njihovu stvar ili, reklo bi se, čak i otvoreno protivljenje nikoga manjega nego samoga pape Franje.

Deset godina pošto je papa Benedikt XVI. donio zakon koji dopušta veću uporabu latinske Mise, čini se da Franjo sve poduzima kako bi ga povukao ili barem da djeluje kao da taj zakon ne postoji.

Druga i treća fatimska tajna: teška kriza u Crkvi?

U travnju 1991. godine, talijanski časopis 30 Giorni posvećuje članak Trećoj fatimskoj tajni. Govori kardinal Silvio Oddi, nekadašnji tajnik Ivana XXIII. (koji je pročitao Treću tajnu), prisjeća se svoje želje da je upozna, Papine šutljivosti i suzdržanosti i svojega uvjerenja: „Siguran sam da se Tajna ne tiče neke lijepe stvari. Roncalli nije želio čuti o kaznama.“

Potom susreće sestru Luciju...i na koncu izlaže svoju pretpostavku o sadržaju Treće tajne (pogledajte posljednje retke).

Kako do sretnog braka? Pogledajmo kratki videozapis s titlovima na hrvatskom jeziku!

Preminuo kardinal Carlo Caffarra, bolonjski nadbiskup u miru

Kardinal Caffarra: „Samo slijepac može nijekati da u Crkvi vlada velika pomutnja!“

Bologna, 6. rujna 2017. godine – Preminuo je kardinal Carlo Caffarra, bolonjski nadbiskup u miru, u 79. godini života. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je bolonjskim biskupom 2003. godine, a Benedikt XVI. kardinalom 2006. godine. Koliko se može saznati od bliskih osoba purpurnik je jutros iznenada preminuo. Bio je bolestan već duže vrijeme.

Rođen je u Sambosetu di Busseto u provinciji Parma 1. lipnja 1938. godine. Bio je osam godina biskupom Ferrare-Comacchia od 1995. godine.

Caffarra je bio i jedan od četvorice autora takozvanih „dubia“ o posinodskoj pobudnici Amoris laetitia o braku i obitelji. Zajedno s njime ove „dvojbe“ glede novotarija koje donosi dokument potpisali su i kardinali Raymond Burke, Walter Brandmüller i Joachim Meisner, koji je također nedavno preminuo.

Biskup Oster: Ljudi brbljaju u crkvi dok svećenik ne otpočne svetu Misu!

Biskup Stefan Oster opisao je upravo na svom blogu jedan doživljaj koji je imao tijekom boravka na odmoru u Italiji: opuštena atmosfera brbljavosti nije bila samo vani, nego i u crkvi prije svete Mise posve normalna pojava, a „ljudi su razgovarali dok svećenik ne dođe.“ A kada je propovijed trajala osam minuta, vjernici su postali „vidno nemirni“ i zbog toga su čak mahali glavom...

Ako tko sumnja da Biskup želi kritizirati Crkvu u Italiji, vara se. Na temelju ovoga zornog primjera njemu je važnije ono temeljno: jesu li vjernici uopće još svjesni da „susreću sveto“? Pripravljaju li se još uopće u nutrini na svetu Misu?

On ne želi optuživati, naglasio je biskup Oster, nego njegov poveći članak opis je stanja i pitanje – je li ovaj primjer „tipičan za mnoge katoličke crkve u Europi?

Izvor: gloria.tv

Ludilo političke korektnosti u Belgiji: maknite pomoću računala križeve s fotografija crkava na pakiranjima grčke hrane

Baš sotonski!

Belgija, Lidl uklanja križeve s pakiranja grčke hrane

Ludilo politically correct u Belgiji: poznati lanac supermarketa miče križeve s fotografija crkava na pakiranjima grčke hrane.

Kako bi „poštovali sve religije“

Antoine je belgijski državljanin i možda se neki dan vratio s godišnjeg odmora.

Skoknuo je do supermarketa zaželjevši okus ljeta, okuse Grčke.

Odlučio je kupiti smrznutu hranu koja ga podsjeća na praznike.

Činio je to u Lidlu gdje je bacio pogled na proizvode marke Eridanous.

Zgrabio je vrećicu smrznutoga girosa od piletinu i gotovo skočio u zrak vidjevši fotografije koja je otisnuta na pakiranju.

Sveti papa Pio X:”Krunica je moćno oruđe protiv zloga i grijeha…”

"Krunica je najljepša i najbogatija milostima od svih molitava; ona najviše dira Srce Majke Božje… Ako želite da vlada mir u vašim domovima, molite krunicu kao obitelj.

Od svih pobožnosti koje priznaje Crkva, ni jedna nije tako omiljena zbog tolikih uslišanja kao pobožnost svetoga ružarija.

Krunica je moćno oruđe za izgon zlih duhova i zaštitu od grijeha… želite li mir u svojim srcima, u svojim obiteljima, u svojoj zemlji; okupite se svakoga dana i izmolite krunicu. Neka ne prođe niti jedan dan bez krunice, bez obzira na brige i poslove koji vas terete."

Blažena Gospa Fatimska

Veliko znamenje

Lako je zamisliti da su se, nakon što se vijest o događaju u Fatimi počela širiti po drugim gradovima i selima u Portugalu, a zatim se pročula i po drugim europskim zemljama, našli mnogi koji su odbijali povjerovati da se Djevica Marija javila svijetu u tako zabačenom mjestu poput Fatime. U rujnu 1917. Blažena Djevica je rekla: “U listopadu ću izvršiti takvo čudo da će svi povjerovati.”

Ples Sunca

Unatoč kiši i blatu, sve su ceste prema Fatimi bile zakrčene u danima prije 13. listopada. Svatko je htio vidjeti Blaženu Djevicu. Kratko prije podneva Blažena je Djevica došla posljednji put. S prepunim srcem djeca su slušala njezinu posljednju vijest: „Oni moraju popraviti svoj život i molit oprost za svoje grijehe. Ne vrijeđajte više Gospodina Boga, On je već previše uvrijeđen.”

Nakon toga dogodilo se veliko čudo Sunca, kada je ono postalo krvavo crvene boje, počelo je plesati po nebu i čak se počelo spuštati s neba nad glavama začuđenog i uplašenog mnoštva od 70 tisuća ljudi. Svi su pomislili da je došao smak svijeta. Svi su vikali i plakali: “Blažena Djevice, ne uzimaj nas s našim grijesima!” Kad se Sunce napokon vratilo na svoje mjesto, svi su znali da su nebesa sišla na zemlju. Obraćali su se djeci s jednim jedinim pitanjem: “Što Blažena Djevica želi da činimo?”

Potrudimo se da i drugi uzljube Gospodina

„Pozvani smo ne samo da ljubimo Boga, nego da sve činimo da ga i drugi ljube. Nije nam dakle dostatno ljubiti Gospodina, nego se potrudimo da ga i drugi uzljube.“

Sveti Vinko Paulski