Papa Franjo ukoren je zbog poticanja hereza. Ukor Pape potresa katolički svijet.
(Rim) Correctio filialis de haeresibus propagatis, ukor papa Franje zbog širenja hereza, eksplodirao je kao bomba i prodrmao katolički svijet. Mnoge je čak i prestrašio. Prekjučer su ugledni katolički klerici, znanstvenici i intelektualci posegli za sredstvom koje je korišteno posljednji put u 14. stoljeću. New York Times izvijestio je još u noći (prema srednjeeuropskome vremenu) na nedjelju o spektakularnoj akciji.
Ukor Pape od prekjučer je glavna tema razgovora u Rimu. Iz Papina okruženja izvješćuje se o napetoj opuštenosti. „Demonstrativna opuštenost prema van, napeti nemir prema unutra“, glasi povjerljivo izvješće.
Neki katolički mediji pokušali su ovu spektakularnu akciju proglasiti nevažnom. Djelomično pišu, očito ne poznajući ili ne želeći znati za ovu praksu i crkveno pravo, o „takozvanome“ ukoru. Međutim, ne može postojati sumnja da inicijatori kore papu Franju i da ga žele ukoriti i da su odabrali posve točan oblik za to.
K tome, upozorava se na to da „nijedan kardinal“ nije potpisao Correctio filialis. No to zapravo u ovoj stvari ne igra nikakvu ulogu, isto kao ni broj potpisnika. Za razliku od političkih sustava, čuvanje vjerskih istina i crkvenoga reda nije pitanje demokratskih glasovanja niti bilo kako sastavljenih većina. Riječ je samo o tome je li jedna stvar ispravna ili pogrješna. Ako je ispravna, onda je dostatno da je zastupa i samo jedna jedina osoba. Ova je okolnost prekjučer prodrmala i probudila Rim.
Papa Franjo i njegovo okruženje svjesni su da je Franjo prvi papa u posljednjih skoro 700 godina na kojemu leži sjena krivovjerja i kojega se javno ukorava zbog širenja krivovjerja. Ovu mrlju on bi mogao ukloniti slijedeći zahtjev inicijatora da osudi pobrojane hereze. Iz povijesne kronike svojega pontifikata, doduše, ne će više moći izbrisati ovu mrlju.
Bijesna reakcija papinskoga kućnoga vatikanista
Već se čuju i bijesne reakcije na bergoljovskim mrežnim stranicama među kojima se posebno ističe jedna jer dolazi iz izravnoga papinskoga okruženja.
Papinski kućni i dvorski vatikanist Andrea Tornielli već je naslov svojega članka na Vatican Insider-u pretvorio u bijesnu obrambenu vatru služeći se retorikom klasne borbe: „Bankar Gotti Tedeschi (i još drugih 61) predbacuje Papi sedam hereza“. Zar papa Franjo nije više puta kritizirao upravo takvo ponašanje?
Tornielli faktički ima slobodan i izravan pristup k papi Franji. Njegovi članci u pravilu donose Papine stavove ili ih barem podupiru.
Tornielli u konkretnome slučaju pokušava ponajprije unijeti pomutnju među čitatelje stvarajući dojam da je Correctio filialis, ukor Pape od katoličkih klerika i laika, identična s Correctio fraterna kardinalā. Ovu posljednju u prošlo je vrijeme najavljivao poglavito kardinal Raymond Burke, potpisnik Dubia (dvojbi) o spornoj pobudnici Amoris laetitia. No ova Correctio još nije uslijedila.
Papinski kućni vatikanist naglašava da „nijedan kardinal i nijedan biskup koji je u potpunome jedinstvu s Rimom nije potpisao“. Isto usmjerenje preuzela je katholisch.de, mrežna stranica Njemačke biskupske konferencije i time se nagovještava prvi pokušaj odgovora bergoljovaca na Ukor.
Potpisnike Tornielli svodi na „bankara, biskupa koji nije u jedinstvu s Rimom i vlasnike blogova protiv pape Franje“, kojima se, čita se između redaka, uopće ne treba pridavati pozornost. Torniellijeva reakcija slijedi pri tome strategiju uskrate dijaloga koju papa Franjo provodi već 18 mjeseci. Tko plješće, on je dobrodošao i prima ga se u audijenciju, tko kritizira, njega se ignorira i isključuje.
Ovo usmjerenje koje je Tornielli pokazao, prihvatili su i drugi bergoljovski mediji. To su, uz Spiegel na njemačkome govornom području također i Alfa y Omega u Španjolskoj. Službeni katolički tjednik u zemlji u svojemu članku dade naslutiti da se može odahnuti da „nijedan kardinal ni biskup nije među potpisnicima Correctio filialis, ukora Pape“. Sva ova izvješća temelje se na zabludi koju je Tornielli posijao koji svjesno i namjerno brka nagoviješteni bratski ukor kardinalā s ovom akcijom klerika i laika.
Državna, talijanska tiskovna agencija ANSA prenijela je svojim pretplatnicima izvješće s čudom tvrdnjom:
„Dokument je molba teologā. Ne govori se o herezama.“
I u izvješću ANSA-e zapaža se koliko se važnosti posvećuje isticanju imena bivšega predsjednika Vatikanske banke i uglednoga znanstvenika na području financija Ettorea Gotti Tedeschija. Čini se da je nakana jasna. Proširena nesklonost prema „bankarima“ treba čitatelje refleksno dovesti na stranu protivnika Ukora.
Tekst: Giuseppe Nardi
Izvor 1 i Izvor 2
